WorldMapFinder, Putovanja oko svijeta s kartu svijeta (Fizička, Politička, Interaktivna, auto, Prazna Karta Cipra).

Cipar

.gif

Cipar je otočna zemlja u istočnom Sredozemlju.

Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.

Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Cipar je najistočniji otok u Sredozemnom moru. S površinom od 9.251 km² treći je po veličini u Sredozemlju (nakon Sicilije i Sardinije). Po veličini je 161. država svijeta sa sličnom površinom kao Libanon i Portoriko.

U geološkom i geotektonskom pogledu Cipar predstavlja dio Male Azije, koji se u prošlosti odvojio. U klimatskom i vegetacijskom smislu ovaj je otok smješten u sjevernom umjerenom pojasu.

S prometnog gledišta ima više nego povoljan položaj. Ova zemlja se nalazi između Istoka i Zapada, pa je pri prijelazu između istih gotovo nezaobilazna stanica. Za Cipar se često kaže da je najistočnija zapadna zemlja. S obzirom na to da se nalazi 64 km južno od Turske, 97 km zapadno od Sirije, te 439 km sjeverno od Sueskog kanala, skoro svaki brod koji prolazi ovuda i ide dalje na istok, i obrnuto, zaustavlja se u nekoj od ciparskih luka. Više od 1.000 stranih brodova danas plovi svjetskim morima pod ciparskom zastavom. Osim brodskog, Cipar je važna stanica i za avionski promet. Mnogi avioni koji lete sa zapada na Bliski istok, pa i dalje, slijeću prvo u zračne luke u Larnaki i Paphosu (češće Larnaki). Glavni grad Nikozija nema zračnu luku. Zračna luka u Larnaki je moderna i odgovara svim svjetskim standardima. S nje polijeću zrakoplovi, kako za sve veće europske gradove (Frankfurt, London, Pariz, Rim, Amsterdam i dr.), tako i za mnoga odredišta na Bliskom istoku i zemljama Perzijskog zaljeva.

Što se tiče povijesnog i političkog položaja, koliko god on bio povoljan, toliko se nepovoljno odrazio na ovaj otok. Svaka veća sila koja se pojavila na Mediteranu nije ga mogla promašiti, upravo zbog tog povoljnog položaja. Pa su tako vlast nad njim izmenjali: Feničani, Grci, Egipćani, Perzijanci, Rimljani, Bizantijci, Arapi, Britanci, Francuzi, Mleci, Osmanlije, opet Britanci, sve do "relativne" nezavisnosti. Relativne jer Cipari dan danas više zavisi od velikih sila i susjeda (prije svega Grčke, Turske, Velike Britanije, SAD-a i EU), a manje sam od sebe. Dakle, sve važnije političke odluke se donose prvo na relaciji Atena-Ankara, pa se tek onda pitaju ciparske vođe, koji uglavnom samo potvrde te odluke.

Najveći gradovi na Cipru su Nikozija, Larnaka, Famagusta, Limassol, Paphos i Kyrenia.

Grad

Karta Cipra
Google Maps
1024 x 768 piksela
Karta Cipra
Google Earth
1024 x 768 piksela
Karta Cipra
Bing Maps
1024 x 768 piksela
Karta Cipra
Nokia Maps
1024 x 768 piksela
Karta Cipra
Cyprus Map.jpg
3,808 x 2,336 piksela
Karta Cipra
Cyprus Map.png
3,037 x 2,257 piksela
Karta Cipra
Cyprus Map.png
3,008 x 1,728 piksela
Karta Cipra
Cyprus Map.jpg
2,126 x 1,268 piksela
Karta Cipra
Cyprus Map.png
2,028 x 1,642 piksela
Karta Cipra
Cyprus Map.jpg
944 x 568 piksela
Karta Cipra
Cyprus Map.jpg
932 x 605 piksela
Karta Cipra
Cyprus map el.jpg
9,458 x 5,690 piksela
Karta Cipra
Population map of Cyprus.jpg
8,610 x 5,270 piksela
Karta Cipra
Railway Cy map.jpg
4,773 x 2,870 piksela
Karta Cipra
20091005075419!Population map ...
4,305 x 2,635 piksela
Karta Cipra
20091005075421!Administrative ...
4,305 x 2,635 piksela